MOZAIK
AVANTURA
Outdoor vodič kroz
krajolik Riječkog prstena
Rijeka i Riječki prsten sačinjavaju jedinstvenu regiju koja iznenađuje svojom prirodnom, povijesnom i kulturnom raznolikošću. Ugodna mediteranska klima je u mnogočemu oblikovala nekadašnji kraljevski grad Bakar, važnu industrijsku luku Rijeku te šarmantna primorska mjesta Kraljevicu i Kostrenu, a blaga je kontinentalna klima doprinijela šumovitosti krajolika Jelenja, Klane, Kastva, Viškova i Čavli.
U istome je danu moguće popeti se na planinske vrhove popularnih Grobničkih Alpi, ali i spustiti se na jednu od brojnih plaža što ovo područje čini idealnim za zaljubljenike u prirodu. Vizure travnatih padina, Jadranskoga mora te gradića smještenih na brežuljcima Riječkoga prstena isprepliću se s urbanom vrevom grada Rijeke.
Jednom kada se ovdje zaustavite, otkrit ćete da relativno mala, ali otvorena i gostoljubiva regija, u kojoj se susreću slojevita povijest, dinamična tradicija i živa svakodnevica, ima mnoštvo sadržaja za ponuditi.
RIJEKA
Rijeka je grad bogate povijesti i dinamične sadašnjosti, novih vizura i životne radosti.
Svojim novostečenim prednostima turističkog središta koje se miljama odmaklo od svojedobne percepcije lučkog i industrijskoga grada dodaje i one nekadašnje – zbog odlične geoprometne lokacije, odnosno prometne povezanosti cestom, brodom, željeznicom ili zrakoplovom u Rijeku se lako dolazi te je idealno ishodište za nova putovanja.
Rijeka ima bogatu prošlost, ali nije njome zarobljena, već pulsira dinamičnim ritmom svakodnevice, koji se najbolje osjeti u samom središtu grada, na uvijek živoj središnjoj šetnici, Korzu.
Posjetitelji koji preferiraju brzinski odmor od gradske užurbanosti utočište će pronaći u Kazališnom parku, osvajaču nagrade “Plavi cvijet” kao najljepši park u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini centra nalazi se i niz ostalih parkova vrijednih spomena poput Parka Nikole Hosta, a i Trsat ima adute za ljubitelje zelenila, Trsatski park i perivoj svetišta Majke Božje Trsatske.
Riječki je kalendar događanja prepun cijele godine pa ćete u koje god godišnje doba došli pronaći mnoge raznolike i atraktivne sadržaje glazbenog, dramskog i likovnog izričaja, za sve generacije. Riječke manifestacije kao što su Riječki karneval, Fiumanka, Rijeka Advent, WineRi, History Film Festival, JazzTime Rijeka, Rijeka Run i druge poštuju već dugu tradiciju održavanja i privlače posjetitelje širokog spektra diljem svijeta.
Rijeka intenzivno živi i na svojoj obali duž koje možete otkriti šljunčane i kamene plaže te plaže s betonskim sunčalištima tik uz osvježavajuće more.
Potragu za idealnom plažom možete početi na zapadu, od Preluka do Kantride. Ove su plaže idealne za one koji, osim sunčanja i kupanja, vole uživati u sportskim aktivnostima na moru i uz more: Preluk, „S” zavoj , Akademija, Kostanj, Lungomare te Bivio.
Plaža Preluk poznata je i omiljena među surferima zbog specifičnog položaja i vjetra koji tamo puše. Uz spomenute plaže, na ovom su se području smjestile i male neimenovane skrivene uvalice i zavučene plaže za one koji vole osamu. Nekima je moguće prići samo s morske strane.
Od Preluka do Bivija proteže se cijeli niz većih i manjih plaža te uvala koje su šetnicom povezane s brojnim sadržajima: od ugostiteljskih objekata i sportskih sadržaja do parkova za djecu smještenih u dubokoj hladovini zelenila.
Na Kantridi se nalazi pet plaža: Razbojna, Ploče, Vila Nora, Igralište i Brgudi. Ako preferirate slatku vodu, možete se okupati i osunčati i na Bazenima Kantrida, jednom od najljepših bazenskih kompleksa u Hrvatskoj.
Na istoku, na Pećinama, smjestile su se plaže Brajdica, Križić i Sablićevo, tek nekoliko minuta udaljene od samog centra grada. Zatim slijede plaža Vila Olga, bivši hotel Park, Glavanovo, Srebrena, Ružićevo te Grčevo. Plaže koje su dio nekadašnjeg Sušaka, krajem 19. stoljeća tvorile su popularno kupališno odredište na Mediteranu, stoga će istok najprije privući posjetitelje kojima je od interesa i povijesni značaj lokaliteta.
Neovisno o tome želite li se opustiti na plaži, istražiti prirodne ljepote ili uživati u vodenim aktivnostima, riječke plaže pružaju sve što vam treba za jedinstveno i nezaboravno iskustvo.
Jednako će tako zanimljivo biti upoznavanje grada osmišljenim pješačkim rutama ili pak vožnja riječkim biciklističkim stazama.
Već u samom centru nalazi se popularna šetnica „Molo longo“, koja predstavlja lukobran glavnog lučkog bazena, u funkciji je putničkog terminala te je svojom duljinom od 1707 m dužine idealna za sve šetače, neovisno o njihovoj kondiciji. Za ljubitelje morskih vizura, na zapadnoj strani grada nalazi se i šetnica Kantrida-Costabella-Preluk.
Posjetitelje koje se ne mogu odlučiti između mora i šume oduševiti će “Zeleno-plava Rijeka” koja obuhvaća mrežu pješačkih staza koje povezuju najveće i najljepše šume grada Rijeke sa morem.
Staze su markirane kako bi posjetitelji, rekreativci i sportaši mogli sami kombinirati vlastite zeleno-plave rute i time uživati u jedinstvenom iskustvu. Onima avanturističkog duha preporučujemo šetnicu kanjonom rijeke Rječine, a praćenjem markacija može se stići i do Martinovog sela.
Poštujući povijesni značaj grada, Rijeka se može pohvaliti i kružnom tematskom šetnicom “s pogledom na industrijsku baštinu Rijeke”, koja počinje i završava na Titovom trgu.
Ukoliko poželite, grad možete istražiti i pomoću električne bicikle najmom istih na 4 lokacije na kojima su postavljeni terminali, odnosno stanice sustava RiCikleta; na Jadranskom trgu, ispred Dvorane mladosti na Trsatu, na pješačkom mostu preko Rječine (na Sušačkom mostu kod Konta) te na krovu garaže na Bazenima Kantrida.
Ljubitelji klasičnog bicikliranja uživati će u biciklističkim rutama riječkog prstena koje povezuju destinacije transverzalom i nude brojne kombinacije bilo za cestovni, brdski ili trekking bicikl.
Rijeka, jednostavno, ima mnogo lica – sva su zanimljiva i zavodljiva i sva su – namijenjena Vama.
VIŠKOVO
Putujete li u potrazi za živom kulturom, Viškovo je mjesto koje trebate posjetiti.
Ovdje će Vas dočekati pravo bogatstvo kulturnih dobara s UNESCO-ove liste nematerijalne kulturne baštine. Ljubitelje aktivnog odmora pitomi kraj poziva na vožnju biciklom, a bijeg od užurbane svakodnevnice omogućuju šetnice i pješačke staze. Doživite gastronomski užitak u brojnim restoranima, konobama i slastičarnama. Smještajni objekti jamče mir i ugodan san, dok užurbanost Rijeke, šarm Opatije, more i lijepe plaže ostaju nadohvat ruke.
Dobra prometna povezanost s Rijekom, blizina Opatije i graničnog prijelaza sa Slovenijom, ljepote prirode i pogodnosti koje pruža mala sredina čine Viškovo privlačnim mjestom u kojem se suvremene civilizacijske tekovine stapaju s poštivanjem tradicije.
Za sve one koje vole uloviti dobar pogled Viškovo se može pohvaliti impresivnim vidikovcem „Lončeva griža“ koji se nalazi na 506 m nadmorske visine u mjestu Lučići, iznad naselja Saršoni.
Naziv vidikovca je simbolički, obzirom da riječ “griža” označava mnoštvo stijenja i kamenja na jednoj hrpi.
S vrha griže, ispod koje je stari kamenolom, širi se prekrasan vidik na sve četiri strane svijeta. Na sjeveru pogled pada s Grobničkih Alpa u desno prema masivu Gorskog kotara, Velebita, pada na cijeli Kvarner s otocima i Velim vratima, prolazi dužinom Učke, zatvarajući krug pogledom u daljinu prema Sloveniji. Sa sjeverne strane hrpta je uska dolina, po kojoj su rasuta sela, među kojima vijuga šumeći hirovita Rječina. Gledajući desno prema jugoistoku, na vrhu brijega stoji stari grad Grobnik s Kaštelom, koji je u 13. stoljeću pripao frankopanskim grofovima.
Vidikovac predstavlja najvišu točku istoimene zahtjevnije pješačke staze koja broji 15 kilometara.
Postavljene su i interpretacijske ploče na čakavskom, književnom i engleskom jeziku koje opisuju rad kamenoloma na Lončevoj griži iz kojeg se vadio kamen samac. Manji kamenolom bio je i iznad sela Skvažići, gdje se vadio kamen za potrebe sela i bliže okolice.
Zahvaljujući istraživačkom radu Damira Petrca, na stijeni ispod vidikovca nalazi se izložba starih klesarskih i kavadorskih alata. Tako se na izvornom lokalitetu može učiti o kavadorima i klesarima koji su tu mukotrpno zarađivali kruh. Na istoj stijeni nalazi se i jedinstvena izložba na otvorenom. Izloženi su radovi članova Udruge likovnih umjetnika amatera „Braća Baštijan“ koje su inspirirali tradicionalni motivi Viškova.
Šetnica Plešivac, ukupne dužine 8,6 km, pogodna je za sve uzraste. Nudi mir, rekreaciju i uživanje u šumskom krajoliku, a na pojedinim mjestima i u prekrasnom pogledu na Kvarnerski zaljev. Povezuje Marčelje s Tibljašima, a najveći vrh joj je Plešivac (plešiv – bez kose) na 429 metara nadmorske visine. Blagih je uspona te pruža mogućnost rekreacije i uživanja u šumskim krajolicima.
Na šetnicu se spaja biciklistička staza koja vodi do mjesta Ronjgi i rodne kuće Ivana Matetića Ronjgovog u kojoj djeluje istoimena ustanova i spomen-dom.
Lakša ali jednako atraktivna staza, svakako je šetnica “Od kalića do kalića” koja povezuje naselja Blažići i Mladenići prolazeći kroz šumske predjele, preko uzvisina s kojih se pruža neočekivan pogled te vodi uz skrovite kaliće, prirodnu baštinu ovoga kraja.
Ulaskom na šetnicu u naselju Blažići pogled će Vam privući kalić dojmljivog suhozidnog oboda. Nekada nezamjenjiv izvor vode za stanovništvo i blago, danas služi šumskim stanovnicima. Možda baš na Vašoj šetnji ugledate srnu ili zapazite pokojeg vodenjaka u kaliću. Malo pažljiviji pogled na stijenu otkriti će uklesanu 1891. godinu. Obod kalića nastao je umijećem suhozidne gradnje ili slaganjem kamena ‘u suho’.
Ova tehnika svoje mjesto pronašla je na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Pod utjecajem prirodnih i društvenih prilika kamenje iz oboda upalo je u kalić. U suradnji sa stručnjacima, kamenje je izvađeno, oblikovanje i vraćeno u obod čime je zadržan karakterističan izgled i zaustavljena sukcesija kalića.
Nekadašnji kolni put omeđen je gromačama (suhozidima) koje već stotinama godina postojano prate korake težaka, mlekarica, školaraca pa sve do suvremenih tragača za ostatcima tradicije, mirom, tišinom i opuštanjem.
Suhozidi su predstavljali karakterističan oblik gradnje u ovome krajoliku, a što se može primjetiti i na “Putiću od Miće i Vele Sopele”, dijelu pješačko-rekreacijske ponude te ujedno poveznici sa životnom pričom jednog od najznačajnijih imena Halubja i Kastavštine – skladatelja, melografa i glazbenog pedagoga Ivana Matetića Ronjgova.
Laganom šetnjom koja vodi do vidikovca pruža se pogled na još nedirnutu prirodu i povijesni gradić Kastav. U svako godišnje doba škrti kraški teren iskazuje dobrodošlicu u šumovito područje obraslo pretežito grabom, hrastom i niskim raslinjem.
Ukoliko poželite posjetiti susjedna mjesta idealna je šetnica, odnosno kružna pješačka staza Milohni, a koja vodi i do kalića Kapitovac koji se nalazi u dubokoj vrtači pokraj samog sela Milohni. Šumski prilazni put omeđen suhozidima vodi do duboke vrtače, a strmom stazom stiže se do obzidanog kalića okruženog bjelogoričnim drvećem.
Viškovska naselja okružena su pitomim krajobrazom koji poziva na otkrivanje tragova prošlosti.
Ukoliko više preferirate istraživanje krajolika biciklom svakako se možete uputiti na avanturu lokalnim stazama i to koristeći HALUbike, javni servis najma i korištenja bicikala u općini Viškovo, a koji je dostupan na dvije bike-sharing stanice.
U središtu Viškova, na parkiralištu Milihovo, nalazi se stanica sa 6 mehaničkih i 6 električnih bicikala, dok se u Ronjgima, u neposrednoj blizini mreže šetnica i biciklističkih staza te Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“, nalazi stanica sa 4 mehanička i 4 električna bicikla. Pet označenih biciklističkih staza (Viškovo, Kastav, Studena, Izvor Rječine i Breza) vodi kroz viškovsku priču u kojoj se suvremenost isprepliće s prošlošću i duboko prožima prirodnim ljepotama. Za sve one željne pustolovine na otvorenom, biciklističke staze pružaju savršenu priliku za otkrivanje skrivenih kutaka Viškova.
Kamo god se zaputili, dopustite puteljcima da vas odvedu do mirnih kutaka i očaravajućih vidika.
Divite se graditeljima prstenastih figura koje obgrljuju dolce i lokve, provozajte se kraj stoljetnih suhozida, pratite reljefne oblike i nekadašnje međe, uživajte u vijugavoj pripovijesti o prohujalim stoljećima.
Biciklistima s vlastitim prijevozom preporučamo biciklističku transverzalu Riječkog prstena, čijih se 100 kilometara može kombinirati na razne načine.
KLANA
Sklad prirode i povijesti – Mjesto Klana, 18 kilometara udaljeno od Rijeke, ispisuje sve intenzivniju turističku sadašnjost.
Za rekreativne šetače i planinare, kao i bicikliste, ovdje su uređene i obilježene biciklističke staze i šetnice te zajedno s povijesnim znamenitostima koje se uz njih nalaze Klanu povezuju u zanimljivu i važnu kariku riječkog prstena.
To je kraj prekrasne prirode, ali i vrijednih povijesnih spomenika pa će biciklisti ili šetači moći razgledavati zanimljive lokalitete ovog kraja dinamične povijesti, povezujući ljubav prema prirodi i prema povijesnim vrijednostima. Jedan je od njih arheološki lokalitet Gradina, smješten neposredno iznad naselja Klana.
Posjetiteljima će biti zanimljive i utvrde i bedemi Liburnijskog limesa izgrađeni u 3. i 4. stoljeću, potom povijesna zbirka starog oružja, etnozbirka itd.
Ovo je i kraj s velikim brojem malih, romantičnih crkava, od kojih spominjemo kapelicu Majke Božje Lurdske, izgrađenu na mjestu ukazanja Majke Božje, gdje svake godine 15. kolovoza prolazi procesija te se služi misa. Jednostavno, povijest i sadašnjost, duhovnost i životna dinamika ovdje se stapaju u jedno i čine sklad.
Posjetitelji kojima je najdraži oblik istraživanja krajolika „na noge“ biti će idealna šetnica koja spaja Klanu s Kastvom koja vodi do odmorišta Mačkov vrh (504m) odakle se pruža pogled na čitavu Kastavštinu.
Strastveni planinari uživati će u izboru čak 11 markiranih planinarskih staza, a u okviru pojedinih imati će mogućnost i posjetiti Planinarsku kućicu Rebar. Stara cestarska kućica građena po uzoru na istarski kažun, a danas kućica s uređenim okolišem jedno je od najljepših i najzapaženijih mjesta u predjelu šume Stara Rebar.
Atraktivnosti toga područja pridonose i udubljenja, tragovi zaprežnih kola na najstarijoj cesti Klana-Paka u neposrednoj blizini kućice koji predstavljaju podsjetnik na prošle dane, na predodžbu o životu naših starih.
Područje Klane idealno je i za bicikliste budući da sadrži čak 3 biciklističke staze u 3 različita stupnja; lagane, srednje i srednje teške. Lokalnim stazama se prolazi kroz čarobni šumoviti krajolik i susjedna naselja, a onima koji žele iskusiti još više savjetujemo put biciklističke transverzale.
Klana je specifična i po lovnom turizmu čija tradicija seže u daleku povijest. Danas na području Općine Klana djeluje lovačko društvo koje broji više od 100 članova i gospodari zajedničkim otvorenim lovištem
Lovište “Smrekova draga” smješteno je u veličanstvenom miru i zelenilu stoljetnih bukovo – jelovih šuma. Ovdje obitava razna divljač, tako da možete sresti jelena, srnu, divlju svinju, divokozu, medvjeda, vuka, risa, lisicu, divlju mačku, zeca, kunu zlaticu, kunu bjelicu, jazavca, puha, lještarku. Doživjeti riku jelena na padinama Obruča, Osoja ili Nebesa dok sunce zalazi i u daljini se vide brodovi u Kvarnerskom zaljevu, te tisuću svjetala sa Opatijske rivijere, slike su koje ostaju duboko u sjećanju svakog lovca i ljubitelja prirode.
Lovcima je osiguran udoban smještaj u lovačkoj kući „Suho“, a za lov je spremno 8 zatvorenih čeka koje pružaju svu udobnost i konfor.
Posjetitelji se mogu okušati u komercijalnom lovu na šljuku bena i prepelicu pućpura.
KASTAV
Grad Kastav s Kastavštinom sinonim je za bogatu povijest, geografsku raznolikost, zanimljivu arhitekturu i jedinstvenu turističku ponudu!
Smješten “ponad mora, kano soko”, kako kaže pjesnik, sličan svim primorskim gradićima, a opet različit; s dušom u kamenomu gnijezdu, dovoljno širokom za sve koji su spremni doživjeti ga u njegovoj cjelini.
Kastav svima daje, ali i dobiva od svakoga. Tko jednom osluhne odjek svojih koraka po staromu uglačanom kamenu, po kojem su davno prije njega mnogi hodili, uvijek mu se vraća.
Čak i u danima posvemašnje vreve, aš se va Grade vavek neš dogaja, Kastav poziva na šutljiv dijalog prošlosti i sadašnjosti, kada i u kome odnos osobne blizine čovjeka i Grada prerasta u nešto puno više i sadržajnije.
Nema puno gradova na svijetu iz čijeg centra možete direktno ušetati u šumu. A Kastav je jedan od njih. Stoljetne šume Loza i Lužina su zeleni biser Kastavštine u koje mnogi dolaze napuniti baterije.
Toliko su stopljene s gradom da je zapravo vrlo teško pronaći granicu u kojoj prestaje grad, a počinje šuma.
Zahvaljujući blizini Loze i Lužine Kastav je omiljena destinacija ljubitelja outdoor aktivnosti. Osim rekreativaca trkača tu ćete susresti i bicikliste, ljubitelje traila, ali i šetače.
Puž, Zec i Srna nazivi su triju uređenih šetnica koje će vas provesti gotovo svakim kutkom Loze i Lužine.Njihova zahtjevnost i dužina prilagođene su različitoj dobi i spremnosti kako rekreativaca tako i sportaša.
Svako godišnje doba je idealno za aktivnosti na ovim stazama – šetnju, vožnju biciklom, planinarenje ili jahanje.
Osim što ćete uživati u sportskim aktivnostima na svježem zraku i u prekrasnoj prirodi, istražujući kastavske šumske staze ne zaboravite uživati u jedinstvenim pogledima koji se s kastavskih vrhova pružaju na čitavu okolicu. Otkrit ćemo vam jedan od njih, a vi otkrijte ostale – napušteno selo Cari, nekadašnja granična postaja na razmeđi Jugoslavije i Italije.
Osim tri označene šetnice, okolica Kastva dom je i mnogim drugim šumskim stazama i putevima.
Posebno izdvajamo tri šetnice različite zahtjevnosti:
Šetnica Kastav – Eko-staza – Majevi vrh – Kastav– lagana šetnica čije je polazište na Fortici te se nastavlja kroz šumsku ljepoticu Loza i nudi mogućnost uspona na Majevi vrh (411 m). Nadalje, Šetnica Kastav – Zvirić – Stanić – Brajani – Kastav, malo veće kilometraže, spušta se u okolna sela i nudi razgled ostataka sela Cari, izvanrednog primjera tradicionalne ruralne arhitekture.
Za ljubitelje duljih staza idealna je Šetnica Kastav – Jelovičani – Breza – Mačkov vrh – Šparožna jama – Stanić – Brajani – Kastav koja se uspinje do najvišega kastavskog vrha, brijega Mačkov vrh (504 m), a s kojega se pruža prekrasan pogled na zaleđe Kastva, Učku i Gorski kotar, a s južne strane i na Kvarner.
U kastavskim šumskim stazama će jednako uživati i ljubitelji jahanja i biciklizma.
Na samom ulazu u Lozu i Lužinu postavljeni su električni brdski bicikli koje možete unajmiti, a nekoliko stotina metara dalje smješten je ranč Sivi vrabac koji nudi terensko, sportsko-rekreativno i samostalno jahanje početnicima i naprednim jahačima koji tako imaju mogućnost iz sedla upoznati prirodne ljepote Kastva.
KOSTRENA
Kostrena je staro primorsko mjesto, u neposrednoj blizini grada Rijeke, uokvirena uvalom Martinšćica i Bakarskim zaljevom.
Kostrenski poluotok dug je oko 10 kilometara i blago se spušta prema morskoj obali. Cijelom njegovom dužinom pronaći ćete predivne plaže koje tijekom ljeta posjećuje na tisuće sretnih kupača.
Najpoznatije i najposjećenije su one u uvali Žurkovo, zatim Smokvinovo, Svežanj, Spužvina, Podražica, Nova voda i Perilo. Karakteristično kraško područje s mirisnim mediteranskim biljem i poznatim kostrenskim gromačama te blaga klima, koja ponekad popusti pred jakim naletima bure, obilježja su kostrenskoga kraja.
Mještani Kostrene žive u dvadesetak naselja, od kojih su mnoga dobivala imena prema obiteljima, a danas najviše Kostrenjana broje Vrh Martinšćica, Glavani, Sv. Lucija, Rožmanići i Paveki.
Kostrenska je obala oduvijek privlačila mnogobrojne šetače, kupače i rekreativce kao jedna od najljepših uzobalnih šetnica gdje se dodiruje bujna submediteranska i mediteranska vegetacija s obalnom zonom strmih krških stijena, mnogobrojnim spiljama i poluspiljama te žalima bijelih valutica.
Iako je obala Kostrene slabo razvedena, podmorski reljef je vrlo raznolik.
Kostrena je idealna za ljubitelje morskih aktivnosti pa se tako isti mogu okušati u ronjenju pod stručnim vodstvom instruktora Kluba podvodnih aktivnosti Kostrena i doživiti svu ljepotu svijeta tišine i kristalno čistog kvarnerskog podmorja.
Za one koji više vole biti iznad površine tu je Jedriličarski klub Galeb.
KRALJEVICA
Kraljevica je stari primorski gradić smješten na ulazu u Bakarski zaljev, dvadesetak kilometara južno od Rijeke.
Razvedene je obale, zelenoga i bujnoga raslinja pa je poznata po plažama i lijepoj šetnici. Dva srednjovjekovna kaštela s crkvom koji su ostavština hrvatskih plemićkih obitelji Zrinski i Frankopan ljeti su mjesto održavanja brojnih kulturnih i zabavnih događanja, a zajedno su s okolicom poznato turističko odredište onih koji se žele odmoriti, ploviti, roniti te se, dakako, zabaviti i uživati u kulturnoj ponudi.
Zahvaljujući zemljopisnom položaju, prirodnim ljepotama i zdravoj klimi, Kraljevica je jedan od prvih centara zdravstvenog turizma s kraja prošloga stoljeća uz što se i veže turistički razvoj Kraljevice.
Zanimljivost: za tradiciju zdravstvenoga turizma zaslužne su, uz ostalo, blagodati klime pa se u opisu sa samoga početka 20. stoljeća spominju morske, zračne, sunčane i pješčane kupelji, a posebno se ističe utjecaj bure na zdravlje.
Boravak na otvorenom jedan je od najvažnijih aduta Kraljevice. Uređene šetnice prilika su za uživanje u ambijentu ovoga kraja. Od mora, kroz stara mjesta u zaleđu Kraljevice, pa sve do šumovitih predjela u jedno spaja mnogo toga: rekreaciju, ljepotu prirode, obilazak kulturnih spomenika te putovanje kroz tradiciju i mnoga gastronomska iskustva.
Bilo da ste ljubitelj šetanja, bicikliranja ili pak planinarenja Kraljevica za svaki pojedini vid aktivnosti pruža dodatne sadržaje. Svaka šetnica i staza posjeduje popratnu priču koja je usmjerena na poštivanje tradicije i kulturne baštine ovoga kraja, pa se tako možete uputiti na pješačku stazu „Stazama naših nona“, uz more ili pak onu „Krajolikom našim“ koja se dijelom proteže i šumskim putevima. Obje staze su nezahtjevne i prikladne za sve uzraste.
Ljubitelji povijesti mogu birati hoće li ići „na noge“ rutom „Putovima Frankopana do Hreljinske gradine“ ili će se uputiti na bike turu Tragovima Frankopana. Što god od ove dvije opcije odabrali posjetiti ćete Dvorac Nova Kraljevica i Stari Grad Hreljin.
Planinari će se zasigurno htjeti osvojiti planinarsku obilaznicu „Planinarskim putovima Frankopana“ koja čini 20 frankopanskih kaštela i sakralnih objekata i 21 planinski vrh na području Primorsko-goranske županije a u Kraljevici se nalaze, upravo dvije prethodno spomenute točke. Za turistički obilazak svih 20 kaštela i sakralnih objekata dodjeljuje se brončana značka, a osnovnim priznanjem ove planinarske obilaznice smatra se srebrna značka koja se dodjeljuje obilazniku koji dokaže da je posjetio svih 21 planinskih vrhova (obaveznih kontrolnih točaka). Zlatna značka dodjeljuje se onim obilaznicima koji prođu svih 41 kontrolnih točaka.
Onima koji preferiraju vođene ture preporučamo da se zapute u edukativnu avanturu „Putevima lovaca“. Pustolovina kojom se istražuju ljepote i otkrivaju tajne kraljevačkog kraja ostaviti će svakoga bez daha.
Obitelji s djecom, a i drugi zainteresirani za životinjski i biljni svijet mogu uživati na farmi primorsko-dinarskih magaraca. Ovakvo je mjesto zaista jedno od onih koje će posjet Kraljevici učiniti još posebnijim i cjelovitijim.
Obzirom na svoju lokaciju Kraljevica pruža i niz mogućnosti za morske avanture pa se tako možete odvažiti i na ribolov s Tira Fishing-om. Tim ljubitelja lova na velike ribe povest će vas u malo drugačiju avanturu kroz što ćete imati priliku upoznati se s atraktivnim lovom na velike ribe (Big Game Fishing) ili pak ribolovom sezonske ribe.
Za one koje vole više privatnosti u Uvali Grabrova unutar kompleksa Uvala Scott pruža se mogućnost najma broda. Priuštite si opuštanje na brodu i uživanje u ljepotama atraktivnih otoka, otočića i skrivenih uvala.
Da ne bi nedostajalo adrenalina tu je Kartodrom Bura, poznat po svojim visokokvalitetnim vozilima i stazama te neusporedivom zabavom za sve posjetitelje.
BAKAR
Bakar je drevna luka i jedan od najstarijih gradova na Jadranu.
Sredozemno more najdublje se uvuklo u kopno upravo ovdje u Bakarskom zaljevu koji doseže dubinu do čak 44 m!
U njegovom naručju, Bakar se ponosno uzdigao na brežuljku poput kamenog amfiteatra. Čak 5000 godina prisutan je na pozornici povijesti, a njegova jezgra registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine. Svaki korak njegovim uličicama te okolicom otkriva novu, uzbudljivu priču i neočekivane kontraste.
Nazivaju ga i malim biserom velikih priča, a spoj plavog i zelenog, mora i planina čini Bakar idealnim i lako dostupnim odredištem za sve one koji vole kombinirati kulturni i aktivni turizam.
Na području Bakra uređen je niz tematskih šetnica koje spajaju ugodno s korisnim. Dok uživate u ambijentu zanimljivih lokacija diljem bakarske okolice, pomoću dodatnih interpretacijskih ploča i natpisa saznajte i različite zanimljive detalje vezane za ovdašnju kulturnu i prirodnu baštinu.
Zateknete li se u Hreljinu, ne propustite prošetati „Putom gradine“, 1,6 km dugom tematskom šetnicom do srednjovjekovne Hreljinske gradine. Staza je obogaćena i igrificiranom Frankopanskom avanturom.
U Ponikvama će Vas dočekati vrlo zanimljiva kružna šetnica oko jezera „Sad ga ima, sad ga nema“. Trasa duga 8,5 km opremljena je interpretacijskim pločama koje će Vam predstaviti bogatu prirodnu baštinu ovog područja. U blizini se nalaze i ostaci stare ilirske gradine.
Od Bakarskih prezida prema obližnjem Črnom vrhu vodi kratka tematska šetnica koja također tematizira prirodnu baštinu, a hodače nagrađuje i „usponom u prapovijest“, budući da se na njenom vrhu također nalaze ostaci ilirskog utvrđenja. Kako se radi o usponu, i pogled koji će Vas dočekati na vrhu nije za baciti. Baš naprotiv.
Jednu tematsku šetnicu možete pronaći i u samom Bakru. Slijedeći korito bakarskog Potoka, ova promenada otvara rjeđe viđen pogled „iza kulisa“ bakarskog Gornjeg grada i Kaštela. Staza nije duga, prolazi ugodnim zelenilom, a odvest će Vas ravno na vrh bakarskog starog grada, u neposrednu blizinu Kaštela.
Bakarsko područje nudi niz opcija i za cikloturističke obilaske. Neki su lagani i rekreativni, neki pak namijenjeni onima u malo boljoj kondiciji. No, nijedan Vas neće ostaviti ravnodušnima.
Bilo da odaberete trasu Tragovima Frankopana ili pak obilazak Vidikovaca bakarskog zaleđa zasigurno ćete uživati u raznolikim sadržajima koje ovaj kraj pruža.
Biciklistička transverzala riječkog prstena u bakarsko područje ulazi na Škrljevu te potom preko Krasice produljuje prema Hreljinu i gorskom dijelu cijele rute. S gotovo 80 km ovo jedinstveno cikloturističko iskustvo povezuje obilazak područja od Kastavštine na sjeveru do ruba Vinodola na jugu. S obzirom na njenu ukupnu duljinu, uputno je proći je u nekoliko etapa, uz pauze, opuštanje i noćenja između. Neka odredište jedne od Vaših etapa bude upravo bakarski kraj!
Smješteno na razmeđi mora i planina, bakarsko područje idealno je za dulje i kraće planinarske izlete. Bilo da ste početnik i rekreativac ili profesinalac, naći ćete planinarsku stazu za sebe. Sa svake od njih pružaju se i nezaboravni vidici prema Kvarneru i gorama primorskog zaleđa i Gorskog kotara.
Uz Tuhobić iz Zlobina, Panoramski put Trebestin te Hermanov put, spomen bakarskih planinarskih staza ne može proći bez opisa uspona na Veliki Risnjak, 1.528 m visok krov istoimene planine-nacionalnog parka te ujedno i najvišu točku bakarskog područja. Bakrani uspon na Risnjak počinju iz Gornjeg Jelenja, odakle 7 km duga, relativno lagana dionica vodi do lokaliteta Vilje. Ako uspon želite skratiti, limenog ljubimca možete ostaviti i na samom Vilju. Sama planina Risnjak srce je Gorskog kotara, dom mnogobrojnih vrsta flore i faune, među kojom su najpoznatije velike zvijeri – smeđi medvjed, vuk i ris. Pogled s njenog vrha – drugog najvišeg u Gorskom kotaru – također je izuzetan te se proteže od Kvarnera do Julijskih Alpa.
Osim ronjenjem među krošnjama, u Bakru se, kao starom pomorskom središtu, možete okušati i u ronjenju podmorjem, a u istraživanje Bakarskog zaljeva i kvarnerskog arhipelaga možete se otisnuti i brodom za taxi boat ili rent-a-boat uslugom.
ČAVLE
Svega osam kilometara od Rijeke u pravcu Zagreba smjestila se Općina Čavle.
Pogled vrijedan divljenja kad se povijesnom cestom Lujzijanom popnete do platoa Buzdohanj s kojeg vidite Grobničke Alpe. Ponekad su sive, drugi puta zelene ili plave ali Riječanima i njihovim gostima možda su najdraže kad su – snježno bijele. Poveznica je to na padine Platka, regionalno sportsko rekreativnog i turističkog centra, a zimi skijališta jedinstvenog po tome što skijate gledajući u more.
Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih puteljaka, a za potpuni doživljaj Platka idealno bi bilo posvetiti mu više od jednog dana.
Srećom, tu su dva planinarska doma, Veliki planinarski dom “Platak” i Planinarski dom„Promocija Platak”, u kojima možemo pronaći kvalitetno prenoćište, te izvrsne domaće gastronomske specijalitete. Njihova su vrata otvorena cijele godine, te ih preporučamo kao mjesto okrepe nakon užitka u nekoj od fizičkih aktivnosti.
U blizini je i Automotodrom Grobnik, stjecište motorista iz cijele Europe, kao i mala zračna luka – stoga je Grobnik “zborno” mjesto svih ljubitelja brze vožnje, natjecateljskog duha i adrenalina.
Počevši s 1978. godinom, Automotodrom posjeti 80.000 ljudi godišnje, vozača, natjecatelja i gledatelja, kako za dnevne treninge tako i za razne međunarodne manifestacije. Na stazu dolaze profesionalni timovi iz cijele Europe, a svi strastveni vozači u mogućnosti su upoznati stazu u vrijeme GROBNIK OPEN DAYS.
Staza se nalazi na autocesti Zagreb – Rijeka (A6) odmah nakon naplatnih kućica. Pratite putokaze AUTOMOTODROM GROBNIK i zvuk snažnih motora i guma dovest će vas ravno pred grobničku ljepoticu.
Grobnik se može podičiti i svojim labirintima! Ukupno pet labirinata na ulazu u Automotodrom Grobnik očarat će svakog posjetitelja. Ovi izvori energije i nadahnuća povest će vas na duhovno putovanje bez da prevalite velike udaljenosti u stvarnosti.
Zbog specifičnosti reljefa i geološke građe te različite vegetacije, tu ćete se susresti s mediteranskim biljem, ali i onim tipičnim za više predjele, poput lipe i bazge.
Ovo je i kraj bogate povijesti – šećući Grobničkim poljem naići ćete na ostatke rimskog limesa. Mnoge su vojske kroz povijest prolazile ovim krajem i mnoge su se bitke i ovdje izvojevale, od kojih je najpoznatija ona s Tatarima iz 1242. godine.
Legenda kaže da su se upravo ovdje, kao spomen na borbu s Turcima, u 16. stoljeću nastali morčići – prepoznatljiv riječki detalj ženskog nakita (crnac s turbanom). I možda će baš morčić – kao naušnice, privjesak ili narukvica biti i vaš suvenir iz riječkog kraja. Iznad Grobničkog polja nalazi se Grad Grobnik, grad od kamena – potpisnik Vinodolskog zakonika iz 1288. godine, jednog od najstarijih pravnih dokumenata pisanih na hrvatskom jeziku.
O bogatoj povijesti i ranom kršćanstvu svjedoči i crkva sv. Filipa i Jakova, koja ovdje stoji već 900. godina. U Gradu Grobniku nalazi se i jedini muzej suvremene likovne umjetnosti riječkog područja.
S vidikovca Grada Grobnika pruža se prekrasan pogled, a ako vam ni to nije dovoljno možete cijelo grobničko područje iskusiti i iz ptičje perspektive, padobranom, zmajem ili iz sigurnosti kokpita u okviru Aerodroma Grobnik.
Ljubitelji prirode uživati će u lokalnim šetnicama koje nude i povijesnu priču kao Mlikaričin put, ili priliku za samorefleksiju, kao cernički križni put.
Odaberete li jednu od znamenitih staza, osim svježeg zraka i samoniklog bilja, osjetit ćete i duh starih Grobničana i Grobničanki kojima su te staze bile svakodnevne rute.
Mlikaričin put je nekada bila kratica puta kojim se pješačilo prema gradu Rijeci i iz grada. Autobusa nije bilo, a promet cestom, što je danas nezamislivo, bio je vrlo rijedak.
Tim putem koristili su se svi zaposleni u gradu, djeca koja su pohađala gimnaziju, no najjači trag ostavili su otisci stopa mlikarica koje su tim putem prolazile svakodnevno i to dva puta na dan.
Danas je to idilična šetnja obnovljena vrijednim rukama mještana Hrastenice, na čijem se kraju nalazi kapelica otkuda seže prekrasan pogled na predio Rijeke, te dalje prema otocima. Na samoj stazi naći ćete obilje ljekovitog mirisnog samoniklog bilja poput kadulje i vrijesa, uz koje se lagana šetnja ili vožnja biciklom pretvara u pravi aromaterapijski užitak.
Polazište šetnice Križni put nalazi se u Cerniku te vodi na sam vrh Cerničkog brda. Uređen puteljak koji prolazi pored postaja križnoga puta idealna je prilika da se zamislimo nad sobom i uz laganu šetnju stignemo do vrha.
Tamo možemo otpočinuti ispod tri križa i u miru i tišini uživati u vidicima, s jedne strane vidimo Krk i more, a s druge strane pogled nam puca na Brgud, nekada siv, a danas ozelenjen u nedostatku koza koje su prije brstile sve što je bilo mlado i zeleno. Odavde se također lijepo vidi Grad Grobnik i dobar dio Grobnišćine.
Grobnik je geografski, povijesno i prirodno vrlo zanimljivo područje, te pruža posjetitelju mnoštvo sadržaja,a čar je i u tome što je većina dostupna biciklom a staze pružaju prekrasne poglede i užitak u flori i fauni kraja.
Ljubitelji penjanja također su dobrodošli i to na dvije penjačke lokacije: Kamenjak & Vela Peša, smještene povrh Grobničkog polja
Oba penjališta odlikuje poseban šarm i atmosfera, kvalitetna stijena, dobro zaspitani smjerovi i što je najvažnije, oba penjališta primjerena su za penjače početnike i za penjačke škole. Želimo vam ugodno i sigurno penjanje.
Za one najmlađe na području Grobnika nalazi se i Konjički klub s mogućnosti pohađanja škole jahanja.
JELENJE
Općina Jelenje smještena je u centralnom dijelu sjevernog Hrvatskog primorja, odnosno Primorsko-goranske županije.
Zbog specifičnog reljefa, Jelenje je podjednako brdsko-planinska, ali i primorska jedinica lokalne samouprave. Vrh Obruč s 1376 metara nadmorske visine najviši je vrh planinskog područja poznatog i pod nazivom Grobničke Alpe.
S druge je strane Jelenje od najbliže morske točke, ušća Rječine u Jadransko more, udaljeno svega desetak kilometara u pravcu Rijeke, administrativnog središta naše županije. Klimatski Općina Jelenje spada među vrlo rijetke jedinice lokalne samouprave s tzv. kontinentalno-mediteranskom klimom, iako takva kategorija u pravilu nije navedena u klimatologiji, jasno je da se misli na idealnu mješavinu hladnog planinskog zraka s vrhova Grobničkih Alpi te morskog koji dolazi s juga što Općinu Jelenje čini idealnim mjestom za primjerice proljetni odmor, ali i rekreaciju na otvorenom.
Rječina izvire ispod brda Kičelj i pravi je biser Grobnišćine. Njen je kanjon zakonom zaštićen, a tok je dugačak oko 18 kilometara. Moguće ga je i prehodati šetnicom na kojoj se dade osjetiti čar njenog žuborenja i uživati u velebnoj atmosferi pojačanoj doživljajem flore i faune toga prostora. Rječina vas može ostaviti bez teksta, ali ona nije jedini adut Jelenja u pogledu prirodnih ljepota.
Još jedna rekreativna šetnica, idealna za obitelji s djecom upravo je Šetnica uz Sušicu, kružnog oblika, dugačka oko 2 kilometra. Lagana i rekreativna ruta proteže se uz pritok Rječine koji nazivamo Sušica, a koji teče samo u vrijeme jakih kiša i odatle je vjerojatno i dobio ime. Laganim hodom ta se šetnica prijeđe za 30 minuta. Za rekreativne i profesionalne sportaše ruta se može proći trkom ili oštrim hodom, a svojim geostrateškim položajem spaja Dražice, Podkilavac i Jelenje.
Otprilike na sredini staze osmišljen je fitness-park s nizom sprava za vježbanje. Konfiguracija staze i kružni oblik idealan je za rekreacijsko trčanje i održavanje kondicije, no stazu se može proći i biciklom, a za djecu je uređeno dječje igralište s klupicama za odmor.
Uz samu stazu nalaze se nebeski labirinti. Devet kamenih skulptura koje govore o povezanosti s planetima. Posebna atrakcija je veliki slap koji u vrijeme obilnih padalina privlači svojom snagom i ljepotom, a uz njega se nalazi i vodomjer tako da možete saznati koliko vode protječe slapom.
Tu su i Grobničke Alpe, već ranije spomenuti lanac monumentalnih reljefnih uzvisina uz rubove Grobničkog polja, povijesno vrlo značajnog mjesta prvenstveno zbog legendarne bitke hrvatske vojske protiv Tatara 1242. godine. Naše su Alpe koloplet od ukupno 16 markiranih i označenih planinskih vrhova, od kojih je najpoznatiji i ujedno najniži Hahlić (1097 metara).
Na predivan dio zapadne ploče Gorskog kotara moguće je vrlo lako doći iz Podkilavca, najsjevernijeg naselja u Općini Jelenje. Na vrhu Hahlić nalazi se istoimeni planinarski dom, jedan od najljepših u Hrvatskoj. Vrijedni planinari brinu se o njemu i spremni su za Vaš dolazak, a uspon na sam Hahlić zaista je poseban jer preko prekrasne prirode i otvorenih travnatih padina moguće je vidjeti kompletan Kvarnerski zaljev.
Nešto niže ispred planinarskog doma na maloj zaravni nalaze se tri male lokve/bare omiljeno pojilište brojne divljači. Područje Hahlića dobilo je ime po tim lokvama koje su se izvorno zvale „Kalići“, ali zbog iskvarenog govora postala su „Hahlići“
Bicikliste će rezveseliti što je trenutno u tijeku izgradnja centra biciklizma u Rastočinama (Podkilavac), kao polazišne točke za sve biciklističke staze na području Jelenja. Biciklistička staza svakodnevno se koristi za vježbanje i podučavanje mladeži Biciklističkog kluba Grobnik.
Mnogo je načina za uzbudljivo provođenje slobodnog vremena i stapanja s prirodom na području Jelenja, a Vaša avantura može započeti i u sedlu. Tako upoznajete grobnički kraj uz šumske puteve, planine i Rječinu. Iskustvo i uspomene zasigurno će vam ostati u dugom i lijepom sjećanju. Na jahanje se možete uputiti u Lukeže u konjički klub Vodičajna i u Lopaču gdje vas očekuje veliki i uređeni ranč namijenjen za rekreaciju i terapijsko jahanje. Uz stručno vodstvo i pouzdane konje, ako još niste imali prilike, saznajte zašto su konji kroz povijest čovjekov najbolji prijatelj.
Istraživanje sakrivenih kutaka prirode može biti i adrenalinsko iskustvo ukoliko se uputite u vožnju quadovima. Druženje na četiri kotača uz stručno vodstvo Quad Experience tima pružiti će nezaboravnu avanturu i dugo sjećanje.
